Kumane kroz istoriju: Otpornost, revolucija i nacionalni ponos – U ovoj kategoriji, istražujemo duboku povezanost između Kumana i borbe za slobodu, analizu istorijskih događaja i njihov uticaj na savremeno razumevanje nacionalnog identiteta.

Podelite stranicu na društvenim mrežama

Jovan Veselinov, posle bekstva iz mitrovačke kaznione ostao je u Sremu i bio organizator ustanka i rukovodilac NOP Vojvodine
Featured

Udruženje za obrazovanje mladih ljudi u Kumanu – Prosveta i omladinski pokret između dva rata

Posle donošenja Obznane 1920. godine vlasti su zabranile rad SKOJ-a, revolucionarne omladinske organizacije radničke klase, u kojoj se okupljao i znatan deo seoske omladine. Uprkos čestim provalama i hapšenjima, organizacija je u Kumanu obnovljena 1923. godine i delovala je ilegalno sve do uvođenja diktature 1929. godine.

Drugo snažno uporište u kome su komunisti delovali bilo je Udruženje za obrazovanje mladih ljudi, u selu poznato pod imenom „Prosveta“. Udruženje je osnovano u proleće 1924. godine sa ciljem da podstiče samoobrazovanje omladine. Njegov rad bio je legalan, na osnovu odobrenih pravila.

Rad i aktivnosti Udruženja

Sastanci su održavani u zgradi osnovne škole, na mestu gde se danas nalazi pošta. Omladinci su se okupljali gotovo svake večeri i nedeljom pre podne, razgovarajući o kulturno-prosvetnim, političkim i ekonomskim pitanjima.

Na osnivačkoj skupštini izabran je Upravni odbor. Prvi predsednik bio je Stevan Baračkov, zatim Steva Stanisavljev, dok su potpredsednici bili Sava Milankov (Živanov) i kasnije Vita Trifunjagić. Članarina od dva dinara mesečno koristila se za nabavku literature.

Zahvaljujući velikoj aktivnosti komunista i skojevaca, među kojima su bili Jovan Veselinov, Steva Petrović, Slavko Strajnić-Bađa, Slavko Miškov, Maksa Kovačev, Sava Strajnić, Milorad Odžić i Zoran Strajnić, kroz rad ovog legalnog udruženja jačao je radnički pokret u selu.

Udruženje je imalo čitaonicu sa pozajmnom bibliotekom. Komunisti su preko nje doturali članovima zabranjena dela, ilegalnu štampu i partijski materijal. Knjige su nabavljane novcem od članarine, dobrovoljnih priloga, priredbi i sportskih utakmica.

Kulturni i društveni život

Organizovani su kursevi i predavanja za prosvećivanje omladine. Formirana je horska sekcija, čiji je horovođa bio Joca Milankov Cicvarin. U okviru sportske sekcije delovao je fudbalski klub „Radnički“, kao i antialkoholičarsko društvo „Trezvena mladež“, u kome su učestvovali Stevan i Ljuba Petrović, Jovan Veselinov, Lazar Mirčetić, Svetozar Solarov, Maksa Kovačev, Voja Stančić i drugi.

Priredbe su bile masovno posećivane. U diletantskoj sekciji i horu učestvovale su i žene, među kojima su se do 1925. isticale Jagoda i Neva Tatić, Ljubica Cuci, Mila i Jovanka Đorđević, Leposava Zokić, Sanda Marković, Katica Milankov-Cicvarin i Zorka Baračkov-Keka, a kasnije Milica Blažić, Neva Petrović, Kova Mečkić i druge. Zahvaljujući političkom radu Udruženja, tri žene iz ovog kruga primljene su 1927. godine u partijsku organizaciju.

Reakcija vlasti

Režim je ubrzo shvatio da se rad NRPJ odvija pod uticajem i vođstvom KPJ. Podžupan torontalsko-tamiške županije uputio je 11. jula 1924. godine naređenje sreskim načelstvima i policijama da se rasture sve komunističke organizacije pod bilo kojim imenom, jer se smatraju produžetkom rada KPJ. Zabranjeni su zborovi, konferencije i svaka komunistička propaganda, kao i širenje njihove literature.

U septembru 1924. godine vlasti su u Zrenjanin organizovale konferenciju predstavnika ratarske sirotinje iz Banata, na kojoj je osnovan „Savez ratarskih bratstava Karađorđe“. Pokušaj režima da odvoji seoski proletarijat od KPJ mogao je imati uspeha u nekim sredinama, ali ne i u Kumanu.

Društveni i ekonomski kontekst

Kumančanima je bilo jasno da agrarna reforma nije ispunila očekivanja. Mnogi siromašni seljaci nisu dobili obećanu zemlju, a oni koji su je imali ostali su opterećeni dugovima, porezima i dažbinama. Eksploatacija od strane veleposednika, izvoznika i prekupaca bila je sve veća, što je dodatno podsticalo radnički i seljački pokret.

Zaključak

Udruženje za obrazovanje mladih ljudi u Kumanu predstavljalo je važan centar kulturnog, društvenog i političkog života sela u međuratnom periodu. Iako formalno posvećeno prosvećivanju omladine, ono je postalo mesto okupljanja naprednih ideja i jačanja radničkog pokreta. Uprkos pritiscima vlasti i zabranama, njegov rad ostavio je dubok trag u političkom i društvenom razvoju Kumana i šireg banatskog prostora.


 1. Jovan Veselinov, posle bekstva iz mitrovačke kaznione ostao je u Sremu i bio organizator ustanka i rukovodilac NOP Vojvodine

Related Articles

Komentari

0