U pogledu broja stanovnika, mesto nije doživelo velike promene u poslednjih 130 godina. Godine 1869. izvršen je prvi popis, po kome je bilo 14.423 stanovnika, dok je po poslednjem popisu iz 2002. godine zabeleženo 14.406 stanovnika.
U naselju Novo Miloševo, prema istom popisu, živelo je 6.773 stanovnika, u naselju Kumane 3.806, a u naselju Bočar 1.896 stanovnika. Ukupno, na teritoriji opštine Novi Bečej po popisu iz 2002. godine bilo je 26.924 stanovnika (Savezni zavod za statistiku, 2004).
Što se tiče nacionalne strukture, ovo naselje je od najstarijih vremena bilo naseljeno pretežno srpskim stanovništvom. Poznato je da su familije Štefkić, Joksimović, Džigurski, Rajić, Perić, Popović, Tucaković i Lucić došle iz Peći još pre Camojevića, dok se veliki broj porodica doselio tokom Velike seobe Srba 1690. godine.
Skoro 150 godina naselje je bilo pretežno srpsko, sve dok spahija Šišanji nije naselio Mađare iz gornje Mađarske, posle mađarske bune 1848. godine. Pre doseljavanja ovih Mađara u selu je bilo svega oko deset mađarskih kuća, ranije doseljenih i izmešanih sa Srbima, dok su novodoseljeni Mađari naseljeni odvojeno (Erdeljanović, 1986).
U etničkoj strukturi stanovništva najviše su zastupljeni Srbi (69,94%), zatim Mađari (19,22%), Romi (3,59%) i deo stanovništva koji se izjašnjava kao Jugosloveni (2,1%). Pismenost iznosi oko 95%.
Polna i starosna struktura imaju opšta vojvođanska obeležja. Prema polnoj strukturi, nešto je veći broj žena u odnosu na muškarce (13.779 pripadnica ženskog pola i 13.145 pripadnika muškog pola). U pogledu starosne strukture, izražena je nepovoljna pojava starenja stanovništva, prisutna još od 1961. godine.
U starosnoj strukturi opštine, stanovništva mlađeg od 25 godina ima 30,5%, stanovništva srednje dobi (25–60 godina) 47,8%, dok je starijih od 60 godina 21,8%. Prosečna starost je prilično visoka i iznosi 39,7 godina, što stanovništvo Novog Bečeja svrstava u kategoriju starog stanovništva (Lazić L., Stojanović V., Pavić D., Ivkov Džigurski A., Blažin N., 2010).

Komentari