U nedostatku obrađenih i objavljenih podataka Pokrajinskog zavoda za statistiku SAP Vojvodine iz popisa stanovništva 1981. godine, migraciona obeležja stanovništva opštine Novi Bečej takođe ćemo analizirati na bazi podataka iz 1971. godine. Prema migracionim obeležjima, celokupno stanovništvo opštine može se podeliti u dve grupe. Prvu grupu čini autohtono stanovništvo, odnosno stanovništvo koje je rođeno u određenom naselju ove komune i u istom mestu živi od rođenja. Drugu grupu čini stanovništvo doseljeno u naselje svog stalnog boravka sa područja iste opštine i drugih opština SAP Vojvodine, SR Srbije i drugih republika.
U Beodri je postojalo nekoliko grupa u kojima su aktivno delovali, pored Ilije Arsenova i Žive Radojčina, Doroslovac Đurica, Miloš Rauški, Obrad Radonić, Milan Milić (Aga), Duško Radošević, Ivan Radonić, Mita Ilijin, Joca Borić i drugi.
Kod omladine takođe je bio veći broj grupa aktivista:
U „Plevni“ Miroslav Baštovanov, Đura Džikin, Milan Cucić, Bogdan Lejić, Smilja Mirkov, Vera Mirkov, Boja Lukačev, Branka Stanaćev, Jova Mirkov, Ivan Vlahović, Miloš Jakšić i Rada Stanaćev.
U kraju sela oko mlina i crkve: Đorđe Isakov, Zoran Belić, Svetozar Bešlin, Veselin Isakov, Milenko Milovanov, Slavko Prekajski, Jovan Radnović, Ljubiša Subotički, Nebojša Stanaćev, Gruja Vlahović, Živa Telečki, Živa Budišin, Nada Belić, Dara Stanaćev i još neki.
Centar za higijenu i humanu ekologiju Zavoda za javno zdravlje iz Zrenjanina prati kvalitet prečišćenih otpadnih voda banjskog kompleksa, kontinualno od 2005. godine (poslednji podaci korišćeni u Studiji su iz 2011. godine). Dokumentacija dostavljena od strane Zavoda za javno zdravlje iz Zrenjanina (tadašnji Zavod za zaštitu zdravlja Zrenjanin) čuva se u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode. Prema navedenoj dokumentaciji, ispitivanje sadržaja zagađujućih materija izvršeno je korišćenjem standardnih analitičkih postupaka i dokumentovanih metoda Zavoda za javno zdravlje Zrenjanin, akreditovanim od strane Akreditacionog tela Srbije (Rešenje o utvrđivanju obima akreditacije br. 01-119).
(Novi Bečej, 1914 – Beograd, 1982)
UČITELJICA, KNJIŽEVNICA I DIPLOMATA
Biografija
Bogdanka Malešev, rođena je u Vranjevu, 3. jula 1914. godine, u veoma cenjenoj zemlјoradničkoj porodici oca Bogolјuba i majke Živke, devojačko Vujackov. Otac Bogolјub bio je delegat opštine Vranjevo na Skupštini prisajedinjenja Vojvodine Srbiji, 25. novembra 1918. u Novom Sadu.
Prva tri razreda osnovne škole Bogdanka pohađala je u Vranjevu (1920-1923), a četvrti (1924) u Novom Sadu. Gimnazijsko školovanje počela je u Novom Bečeju, gde je završila tri razreda (1924-1927), a potom ga okončala u Velikom Bečkereku (1927-1931). Opredelila se za učitelјski poziv, pa je školske 1931/32 upisala Učitelјsku školu u Somboru, koju je završila školske 1934/35 godine. Posle mature Bogdanka leto provodi u rodnom Vranjevu u očekivanju postavlјenja na učitelјsko mesto, što je bilo u nadležnosti Ministarstva narodne prosvete. Nekako u tom periodu počinje njeno intenzivnije druženje sa Milojem Čiplićem. Bogdanka o tome piše: „Moje druženje sa Milojem Čiplićem otpočelo je u jesen 1934. No upoznala sam ga još u detinjstvu. Dok je bio dečak, navraćao je ponekad Miloje u našu sporednu bečejsku ulicu, naš selјački sokak preplavlјen povazdan decom i bukom njihovih igara... Avgusta 1935. godine spremala sam se da napustim Novi Bečej.
U Narodnom univerzitetu aktivnost na planu ideološko-političkog obrazovanja odvija se preko Centra za ideološko-političko obrazovanje. Ovaj Centar pruža mogućnost sticanja i proširivanja znanja o savremenom društvenom razvitku, te na taj način omogućava građanima i političkim aktivistima naše komune da aktivno učestvuju u radu i životu iste. Preko Centra za ideološko-političko obrazovanje pri Narodnom univerzitetu za 1964/65. godinu bio je organizovan rad večernje Političke škole, tribine aktuelnosti i političkog aktiva OK SKJ.
Arhijerejski tron. Sveti Nikola je u svetloružičastom stiharu, belom sakosu sa sivim senkama i belom omoforu. Pozadina je tamnosmeđa. Lice je bledo, brada mu je gusta i seda.
Radna jedinica Novi Bečej
Na području severnog Banata u koju spada i opština Novi Bečej, počev od 1973. godine postojala je organizaciona radna jedinica pri Vodoprivrednoj organizaciji „Gornji Banat” u Kikindi, koja se bavila problematikom vezanom za osnovnu kanalsku mrežu (OKM).
Od 1978. godine u okviru Vodoprivredne radne organizacije Hidrosistema DTD, za održavanje i eksploataciju OKM-a, formirana je Vodoprivredna organizacija „Osnovna kanalska mreža” sa sedištem u Novom Bečeju, koja je nastala od dela vodoprivredne organizacije koja je pokrivala deonicu OKM-a u okviru melioracionog područja, a to je Vodoprivredna organizacija „Gornji Banat” Kikinda.
Pašnjaci
Ekonomska vrednost pašnjačkih površina ima više dimenzija. Pre svega, ogleda se u vrednosti same vegetacije kao hrane za stoku, kroz prihode od prodaje mesa, mleka i derivata od životinja koje se napasaju. Pored navedenog, tu je čitav spektar vrednosti koje imaju različiti lokalni sistemi ispaše i košenja za pojedince i zajednice (Cooper & Pezold, 2010).
Ekonomska vrednost pašnjaka neposredno zavisi od kvaliteta ispaše, kao i vrsta biljaka koje učestvuju u formiranju livadskih i pašnjačkih biljnih zajednica. Smatra se da su ekonomski najvredniji pašnjaci u Srbiji upravo nizijski pašnjaci i to zajednice Trifolio pallidi – Alopecuretum pratensis i Poo – Alopecuretum pratensis (Kojić et al. 2005). Ekonomski prihodi povezani su i sa nizom drugih varijabli: agrarne politike kojima se definišu cena mesa, mleka i mlečnih proizvoda, dostupnost pašnjaka, izbor sistema pašarenja, cene usluga čuvara stoke, cene osiguranja stoke, čuvara stoke, kao i samih pašnjaka. Uzimajući u obzir da su pašnjačke površine na prostoru Parka prirode “Rusanda” u neposrednoj blizini Kumana, a delimično i Melenaca (kod Male Rusande), kao i vekovnu orijentisanost na pašarenje kao jedan od glavnih oblika stočarstva, sasvim je sigurno da je prostor na kome se nalaze pašnjaci u zaštićenom području od velike, neposredno vidljive, vrednosti za obe lokalne zajednice.
Krštenje gospodnje. I ova scena nema toliko uočlјive slikareve simetrije, mada je položaj figura i njihov pokret isti kao i na ostalim kompozicijama krštenja. Jovanovo telo je malo pomereno od Hristovog, nagib gornjeg dela je manji i to sve utiče na opšti izgled scene. Hristove noge su skoro do polovine u vodi, i naziru se kroz bistru vodu. Odeća anđela, koji prinosi ubrus, je svetloružičasta i belosiva. Kolorit je uopšte veoma svetao, nežnih bledunjavih tonova. U plavom nebu figure Boga sa mnogobrojnim anđelima.
Gradić na levoj obali Tise, sem lepog položaja na reci i u novije vreme po izgradnji Kanala i brane na Tisi, ni po čemu se ne razlikuje od drugih ravničarskih gradova slične veličine. Pa ipak je za nas, koji smo se rodili ili odrasli u njemu, izuzetno ljubak i mio, kao što su uostalom i sva zavičajna mesta njihovim građanima.
Novi Bečej je imao burnu i bogatu prošlost i jedan je od retkih gradova u Vojvodini koji je proslavio 900 godina od prvih pisanih pomena u istoriji. Do pojave železnice na ovim prostorima - druga polovina 19. veka, bio je glavni tržišni centar i najprometnije pristanište za žitarice u Austrijskoj Carevini. No, o tome više drugom prilikom, a ovde ćemo se zadržati na iznošenju sećanja na jednu običnu novobečejsku porodicu. Obična porodica, u vreme na koje se podsećamo, to je bila uglavnom ekonomski siromašna porodica sa dosta dece.
Muzej „Glavaševa kuća" je otvoren za posetioce povodom stogodišnjice od smrti dr Vladimira Glavaša, 16. februara 2009. godine, a knjiga utisaka počela je da se vodi od 3. septembra 2009. godine. Izbor utisaka prvih posetilaca objavio je dr Aleksandar Kasaš u časopisu „Krovovi" (Sremski Karlovci 2011. godine, br.79/80, 155-158). Za ovaj broj Letopisa izdvajamo, po nama najzanimlјivije, utiske zabeležene u knjizi u 2014. godini.
2. april 2014.
Doći u Novi Bečej, a ne posetiti ovu lepotu neprocenjiva je šteta. Hvala Vam dragi prijtelјi što ste uspeli da sačuvate i ostavite u amanet mlađim generacijama istoriju Novog Bečeja.
Zoran Knežev, hroničar i publicista Novog Sada
3. april 2014.
Sa velikim zadovolјstvom dolazimo u posetu Muzeju koji nam budi prijatne emocije.
Vrtić „Leptirić", vaspitačice Bilјana Gojković i Sanja Jocković
8. april 2014.
Sa velikim zadovolјstvom dolazimo u posetu Muzeju, drago nam je što je blizu našem vrtiću i da možemo često da ga posećujemo. Hvala Vam na lepom dočeku i doćićemo i drugi put.
Deca i vaspitači vrtića „Kolibri" iz Vranjeva
29. april 2014.
Vrlo impresivno i sa stilom prezentovano, a u isto vreme moguće uz korišćenje novih tehnologija i računara približiti istoriju i mlađima. Svaka čast i napred. Videćemo se mi opet sa porodicom!
Nedelјko Kužet iz Inđije
27. maj 2014.
Snimam TV prilog „5-kazanje".
Bora Otić
27. maj 2014.
Hvala na Gostoprimstvu. Želim vam uspeha u održavanju i radu ove vredne, divne kuće. Čuvajte ovo blago!
Uz zahvalnost, Olivera Skoko, kustos Narodnog muzeja Zrenjanin
29. maj 2014.
Sjajan utisak! Kuća koja oslikava devetnaesti vek u Banatu u potpunosti.
Ljubomir Popović
29. maj 2014.
Sa velikim zadovolјstvom sam dva puta posetila ovaj sjajan muzej.
Vesna Šouc
30. maj 2014.
Kada se otvori drvena kapija ulazi se u prošlost i nastaje pravo oduševlјenje. Zahvalna sam nastavnici što nas je dovela u ovaj raj.
Olivera Juras, vodič, TA „Crveni signal" Sombor
7. jun 2014.
Svetsko, a naše „Vranjevačko"!
Joka, Maja, Neda i Cveta
15. jun 2014.
Zahvala porodice Šajtinac iz Bečkereka, lepota i mistika čuvaće uspomenu na veliko ime i neprolazno delo Glavaševo.
Ljudmila Šajtinac, Mirjana Šajtinac, Mila Jakšić Šajtinac, Uglјeša Šajtinac
17. jul 2014.
Iskreno se zahvalјujem na lјubaznosti svih u ovoj zavičajnoj kući koji su mi svojom pričom pomogli da steknem nova znanja o prošlosti Vranjeva i Novog Bečeja. Posebno ističem Koso Janoša.
Slavica Gajić, kustos etnolog, Narodni muzej Kikinda
8. avgust 2014.
Veoma detalјno opisana istorija kuće i porodičnog života veoma poznatih Srba. Hvala Vam i sve najbolјe.
Stana Downie, London
20. avgust 2014.
Sjajno iskustvo! Trebalo bi imati više ovakvih mesta po Srbiji.
Zahvalni Agota Kosoruš i Miloš Vlainić
21. avgust 2014.
Jedna lepota kako se poštuju protekla vremena, lјudi koji su u životu uradili nešto i iza sebe ostavili „nešto". U muzej me je doveo moj drug Bane Vojnov, kao i Vitomira Gavrilovića iz Rumenke. Čuvajte ovo i dovedite decu da vide odakle potiču!
Pukovnik u penziji Petar Žigić, Novi Sad
27. avgust 2014.
Ne mogu da skrijem oduševlјenje onim štom sam videla. Svaka čast očuvanju istorije, hvala profesoru na „času istorije" koji nam je održao.
Miroslava Terzin, Kikinda
27. avgust 2014.
Vrlo lepa postavka. Služi na čast celokupnom Srpstvu. Veliki uspeh Zavičajnog društva Vranjevo.
Slavko Terzin, Kikinda
11. septembar 2014.
Srećna sam i očarana sa svim eksponatima. Drago mi je da gospoda: Kasaš Aleksandar i Janoš Koso sa toliko ljubavi, emocija i pažnje prenose na nas posetioce.
Babić Nevenka, Beograd
10. novembar 2014.
Polaznici „Druge šanse", drugi i treći ciklus, 0Š "Josif Marinković" Vranjevo
Marija Šajin, Denis Salihović, Maja Đin, Marija Zlatar i drugi i profesorica istorije Jelena Čivčić
16. novembar 2014.
Svoju prijatelјicu iz Slovenije sam rado povela da joj pokažem naš lepi muzej.
Vesna Raškov
Višegodišnjom saradnjom Instituta za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu sa Samoupravnom interesnom zajednicom za naučni rad SAP Vojvodine ostvaruje se izrada geografskih monografija vojvođanskih opština. Na ovom veoma značajnom poslu radi tim geografa — naučnih radnika iz Vojvodine. U svakoj od studija daje se prikaz prirodnih karakteristika i privrede određene opštine. Geografska monografija Novog Bečeja predstavlja skroman doprinos ovoj seriji naučnih radova, koja će, po završetku celog projekta, odnosno posle obrade svih opština u našoj Pokrajini, imati višestruk značaj.
Pomoć
Kontakt
Poslednje postavljeno
- Režim zaštite III (trećeg) stepena 17 Mart 2023
- Režim zaštite II (drugog) stepena 16 Mart 2023
- Turističke vrednosti 15 Mart 2023
- Značaj i funkcija zaštićenog područja 14 Mart 2023
- Ispunjenost uslova za zaštitu 13 Mart 2023
- Temeljne vrednosti zaštićenog područja 12 Mart 2023
- Ocena ugroženosti 11 Mart 2023