Setva pšenice se obavljala jednim, ne malim, delom ručno. Normalno je bilo videti zemljoradnika na njivi kako ispred sebe nosi odvezanu vreću ili torbu sa desetak kilograma pšenice. Vreća je uzetom vezana i prebačena oko vrata i ispod levog ili desnog pazuha (u zavisnosti da li je dešnjak ili levak) iz koje on šakom zahvata pšenicu i krećući se korak po korak, ujednačenim zamahom ruke rasipa pšenicu po uzoranoj njivi. Posle tako zasejane njive vlači se branom da se seme zatrpa. Brana je najčešće bila od povezanog pruća, a kod imućnijih od čelične žice sa delovima ispuštenim u vidu zatubastih eksera. Branu su po pravilu vukla dva konja ih volovi. Posle brane se konji upregnu u takozvanu rolju ili valjak da bi se zemlja pritisla i tako omogućio normalan tok klijanja pšenice.
Generalne vrednosti i značaj ornitofaune Okanj predstavlјa značajno stanište retke i ugrožene ornitofaune slatinskih livada, jezera i bara. Zajedno sa sličnim staništima u okruženju, pre svega Rusandom, ali i Slanim kopovom i Ostrovom, čini vrednu i ekološki jedinstvenu celinu.
Bogatstvo faune ptica Okanja pre svega se ogleda u gnežđenju retkih vrsta. Među njima treba izdvojiti mešovitu koloniju čaplјi (Egretta alba, Egretta garzetta, Ardea purpurea, Platalea leucorodia) (Puzović i sar., 1999), patke kašikaru (Anas clypeata) i njorku (Aythya nyroca), šlјukarice poput sablјarke (Recurvirostra avocetta), vlastelice (Himantopus himantopus) i crvenonogog sprudnika (Tringa totanus), kao i pevačice, cvrčića trščara (Locustalla naevia) i modrovolјku (Luscinia svecica).
Do 1934. godine partijski rad je postepeno oživljavao. Sistem državne diktature bio je tada u raspadanju. Nov pokušaj nosilaca diktature — osnivanje Jugoslovenske nacionalne stranke (JNS) nije doneo želјene rezultate. Ni česte promene vlada (od aprila 1932. godine do decembra 1934. promenilo se 7 vlada) nisu ublažile krizu šestojanuarskog režima. Ona se još više produblјivala, naročito posle oktobra 1934. godine kada je u Marselјu ubijen kralј Aleksandar, glavni stub diktature.
Zimski susreti zavičajaca 2012.
Zavičajni klub Novobečejaca i Vranjevčana upriličio je 18. februara 2012. godine, tradicionalni zimski susret svojih članova, obeležavajući na taj način godišnjicu smrti dr Vladimira Glavaša (1834- 1909) i istovremeno, treću godišnjicu otvaranja muzeja u njegovoj kući. Delegacija Zavičajnog kluba, koju je predvodio predsednik Borivoj Ćurčić je, tim povodom, položila cveće na grob dr Vladimira Glavaša, koji je sahranjen na vranjevačkom groblјu.
Članove Kluba i brojne zvanice pozdravio je predsednik Borivoj Ćurčić, da bi potom bio predstavlјen preuređeni podrumu Glavaševe kuće, koji je uređen dobrovolјnim radom članova Kluba, pri čemu treba istaći Karolјa Andrea i Janoša Kosoa i podršku lokalne samouprave. Zahvalјujući darodavcima i lјudima koji su nesebično uložili svoj dobrovolјni rad, trud i umeće, podrum je zasjao nekadašnjim sjajem i može se koristiti za raznovrsne kulturne programe i okuplјanja.
Priču o podrumu, od ideje do realizacije, ispričao je domar Muzeja Janoš Koso, da bi potom predsednik Zavičajnog kluba uručio zahvalnice darodavcima: Milošu Imbronjevu, Stanku Andrinu, Ružici Tikvić, Stevanu Vujičiću, Tomislavu Dragiću, Branislavu Vorgučinu, Slavici Arbutinov, Dobrivoju Rajiću, Robertu Kišu, Moniki Jovanov, Mariki Čanji, Eržebet Gorči, Imreu Korenčiju, Eriki Janković i Beli Balintu, koji su svojim prilozima upotpunili zavičajnu zbirku.
2013.
Zimski susret zavičajaca 2013. godine održan je 16. februara, povodom obeležavanja godišnjice smrti Vladimira Glavaša i četvrte godišnjice otvaranja Muzeja. Prisutne je pozdravio predsednik Zavičajnog kluba Karolј Andre, posebno naglasivši da je februarsko okuplanje u Muzeju "Glavaševa kuća" prava prilika za sećanje na velikog dobrotvora i plemenitog čoveka Vladimira Glavaša, čiji dom je postao stecište materijalnih i duhovnih vrednosti prošlog i sadašnjeg vremena novobečejske varoši. Posetioci su mogli da vide momačko-devojačku sobu, koja je obnovlјena uz pomoć Zoltana i Magdolne Alaćan. Pored toga upoznati su sa nabavkom sedam klupa za dangubnik (Imre Korenči), uvođenjem video nadzora, promocijom knjige Karolјa Andrea "Gedoen Rohonci gospodar Bisernog ostrva", sa novom manifestacijom „Berba grožđa i izrada vina na tradicinalni način" i obnovom špajza, koji je dobio priliku da „zasija" punim sjajem.
Predsednik opštine Novi Bečej, Saša Šućurović se obratio prisutnima i istakao značaj ove ustanove, u koju dolazi sve veći broj posetilaca iz cele Srbije i predstavlјa značajan turistički potencijal.
Na kraju susreta su Ružici Borđin, Stevanu Pajiću, Milivoju Rezniću, Zoltanu Sabou, Miloradu Kiseličkom, Stevanu Davidoviću, Arsenu Dragiću, Mari Cvejin, Milivoju Vrebalovu, Klari Neborovski, Mihalјu i Rozaliji Mesaroš, dodelјene zahvalnice za donacije i pomoć u 2012. godini.
Noć muzeja 2012.
Novobečejska opština se, 19. maja 2012. godine, uklјučila u svetsku kulturnu manifestaciju „Noć muzeja". Muzej „Glavaševa kuća"je otvorio svoja vrata za posetioce kojima je ponuđen bogat program, čija je okosnica bio jubilej 130 godina DVD Novi Bečej. U podrumu Muzeja mogla su se degustirati vina Bore Gvozdenca, vlasnika firme „Euro pan" doo (plantaža grofa Gedeona Rohoncija na Bisernom ostrvu) i vina Ljube Pavlovića, vlasnika firme„Tiska perla Biserno ostrvo" doo.
Učešće u "Noći muzeja" uzeli su: Ištvan Mesaroš, Monika Jovanov, mališani PU "Pava Sudarski", vaspitačice Melinde Simić, učenici OŠ „Josif Marinković" i „Miloje Čiplić", folklorna grupa KUD „Bećerac" Novi Bečej (stručni rukovodilac Olivera Blažin) i književnik Radovan Vlahović. Programu su prisustvovali i čelnici lokalne samouprave: predsednik opštine Milivoj Vrebalov i pomoćnici predsednika Tomislav Ratković i Saša Šućurović.
2013.
Manifestacija "Noć muzeja"je organizovana 18. maja, deseti put u Srbiji, a četvrti putu Novom Bečeju, u organizaciji Turističke organizacije opštine Novi Beečej, uz podršku lokalne samouprave. U Muzeju "Glavaševa kuća" je posetiocima predstavlјen život između i nakon Drugog svetskog rata. U saradnji sa Narodnom bibliotekom Novi Bečej upriličena je izložba starih plakata, koji svedoče o životu Novog Bečeja i njegovih žitelјa u pomenutom periodu. Posetiocima u Muzeju je ove večeri omogućeno da, po prvi put, vide zbirku crteža Františeka Čermaka, koju je Zavičajnom klubu poklonila Rozalija Lerik.
Potom je Svetislav Arbutinov, trgovac u penziji, nekadašnji glumac Amaterskog pozorišta, kazivao monodramu o prošlosti Novog Bečeja. Tokom večeri posetiocima su bili dostupni sadržaji Muzeja "Glavaševa kuća", uz degustaciju vina, domaće štrudle, limunade i kokica u podrumu i specijalnom uslugom berbera u berbernici, do kasih večernjih sati.
Godišnji susret zavičajaca 2012.
Zavičajni klub Novobečejaca i Vranjevčana je 25. avgusta 2012. godine, u okviru Velikogospojinskih dana, organizovao susret svojih članova u Muzeju "Glavaševa kuća". Pozivu organizatora ovog tradicionalnog skupa odazvalo se sedmdesetak zavičajaca.
Godišnju skupštinu Zavičajnog kluba, otvorila je sekretar Nataša Vidaković referatom o godišnjem radu udruženja. Zatim je usledila promocija knjige profesora dr Save Ivanića „Plivanje i vaterpolo u Novom Bečeju", koju je autor izdao sopstvenim sredstvima, specijalno za ovu priliku. Domar Muzeja Janoš Koso je pročitao tekst o razvoju DVD Novi Bečej, a tom prilikom je u dvorištu bila postavlјena izložba o radu DVD. Zavičajni klub je izdao Letopis za 2011. godinu i tako podsetio na sve značajnije događaje u varoši.
Prisutnim članovima poklonjene su, od strane autora, knjige „Plivanje i vaterpolo u Novom Bečeju" prof.dr Save Ivanića i Monografija FK „Jedinstvo" Novi Bečej 1989-2009. autora Stevana Davidovića. Druženje zavičajaca završeno je zajedničkim ručkom u restoranu “Tiska kuća" na obali reke Tise.
U 2012. godini Zavičajni klub Novobečejaca i Vranjevčana objavio je prvu knjigu u sopstvenom izdanju "Gedeon Rohonci - gospodar Bisernog ostrva", autora Karolјa Andrea. U recenziji za ovu knjigu Ferenc Nemet je istakao:
"Karolј Andre se već decenijama bavi istorijom Novog Bečeja i marlјivo sakuplјa fotografije, dokumenta i podatke koji se tiču njegovog zavičaja i znamenitih Novobečejaca. On nas ovim prigodnim albumom upućuje u život i uspešnu karijeru Gedeona Rohoncija (1852- 1929), turskobečejskog poslanika Mađarskog parlamenta i gospodara Bisernog ostrva. Reč je o memorijalnom izdanju, koje nastaje povodom 160. godišnjice od rođenja Gedeona Rohoncija. Želјa autora bila je da zabeleži podatke iz Rohoncijevog života i time ih učini dostupnima sadašnjim i budućim naraštajima Novobečejaca. Izgleda da tek sada, na početku XXI veka, možemo da se divimo Gedeonovom poduhvatu od pre sto godina - proizvodnji dinje tiski biser i regionalnog vina Krokan, zahvalјujući kojima je on postao poznat i priznat privrednik u Monarhiji i time proslavio ime Novog Bečeja i Bisernog ostrva.
Ukoliko istorija privrede Banata bude detalјno obrađivana, u njoj će počasno mesto zauzeti lepi Gida, gospodar Bisernog ostrva, koji je krajem XIX i početkom XX veka svojim uspešnim privrednim preduzetništvom uticao na procvat Novog Bečeja i okoline".
U dvorištu Muzeja Glavaševa kuća, 12.oktobra 2012. godine, organizovana je berba grožđa i pravlјenje vina na tradicionalni način.
Povod za ovaj događaj bila je uspešna popravka stare prese za vino, koju je Muzeju, prošle godine, poklonila porodica Mesaroš, kao i tri stotine grozdova belog grožđa, koje je dozrelo u dvorištu ove ustanove.
Nakon berbe, presa je "puštena u rad" Pravlјenje vina teklo je pod rukovodstvaom Mirka Saravolca, koji je prisutne upoznao sa tehnologijom rada prese, koja je posle trideset godina odmaranja ponovo "zavrtela krug".
Vino tzv. mušt (šira), koje je poteklo iz prese, ponuđeno je prisutnima, uz opasku da treba biti oprezan prilikom konzumiranja.
Organizatori ovog događaja, još jednom su ukazali na značaj i potrebu očuvanja starih "vrednosti".
Godišnji susret zavičajaca 2013.
Novobečejci i Vranjevčani, verni tradiciji, godišnje okuplјanje organizovali su 24. avgusta, u Muzeju Glavaševa kuća".
Susret je započeo godišnjom skupštinom Zavičajnog kluba, koju je vodio Stevan Davidović, koji je sve prisutne podsetio na reči dobrodošlice, koje je 1985. godine izgovorio Branislav Bata Kiselički, jedan od osnivača ovog kluba. Nakon toga zavičajci su upoznati sa finansijskim izveštajem i programom rada. Skupština je razrešila članove Upravnog odbora, na sopstveni zahtev, Milorada Azuckog i Natašu Vidaković, a imenovala Stevana Davidovića i Moniku Jovanov. Nakon toga pročitani su referati o znamenitim ličnostima ovog grada: Karolј Andre je pripremio tekst o životu i radu dr Jenea Sentklaraia (Eugen Nedić, 1843-1925), a veoma zanimlјivo izlaganje o Ognjeslavu Kostoviću (1851-1916) priredio je Branislav Vojnov. Druženje je nastavlјeno u restora nu „Tiska kuća" uz zvuke tamburice.
Pokloni Zavičajnoj zbirci
Rozalija Lerik, jedna od najvećih donatora muzeja Glavaševa kuća je i 2012. godine nastavila sa darivanjem. Ona je muzeju poklonila vrlo lepe primerke nameštaja s kraja XIX veka i 26 crteža i garfika Františeka Nermaka.
Tokom prve polovine 2012. godine na adresu Muzeja Glavaševa kuća stigla je jedna neočekivana pošilјka iz Sjedinjenih Američkih Država. Bio je to prelep album, jedinstvenog dizajna, štampan na kvalitetnom papiru, fotomonografija od 28 stranica o proslavlјenom novobečejskom fudbaleru, igraču "Partizana" Mihalјu Mesarošu - Mesketu, rođenom 1935. Godine u Novom Bečeju. Monografija je štampana u svega 4 primeraka i bogato je ilustrovana fotografijama iz uspešne karijere ovog fudbalera.
Danica Sekulić je darovala veoma staru drlјaču od bagremovog drveta, širine preko dva metara. Sava Glavaški je darovao paraći plug, vinsko bure, pivsko bure i drvčanik za kola. Ferenc Gujaš je darovao kompletnu vatrogasnu uniformu sa kapom.
Janoš Koso poklonio je drveno korito od dva metra, kožni pribor - sersan tj. amove za konje, kao i druge vredne sitnice.
Prilikom kopanja temelјa za novu ćupriju ispred kuće svog dede, u ulici Sonje Marinković 28/a, Arpad Švaner je naišao na neobičan tvrdi i glomazni predmet. Bio je to mlinski kamen od vetrenjače ili vodenice, koji je darovao muzeju.
Biblioteka Zavičajnog kluba je obogaćena sa preko 100 naslova, knjige su poklonili profesor dr Sava Ivanić i Stevan Davidović, dok je Milorad Kiselički poklonio 97 knjiga iz edicije Srpska književnost.
Februara i marta meseca 2013. godine etno zbirka Zavičajnog kluba i Muzeja „Glavaševa kuća" je obogaćena radnom klupom i bidermajer orman-garderoberom, koje je poklonio Novobečejac Atila Šari. Jovana Glavaški darovala je predratni porcelanski servis, zidne ukrasne tanjire i ručne radove. Sredoje Blažin je darovao drveni plug, veliko rešeto i delove za volovska kola. Jovica Bibin je darovao magnetofon, kameru i montažni sto za filmove iz sedamdesetih godina prošlog veka.
Sa sednice Opštinske skupštine
U sredu je održana XXVIII zajednička sednica oba veća Opštinske skupštine kojoj je predsedavao Milan Racković, predsednik Opštinske skupštine.
Na sednici je raspravljano o nizu važnih pitanja počev od izveštaja o radu skupštine i njenih organa pa do rešenja o postavljenju rukovodioca organa uprave, o čemu će naš list opštirnije pisati u narednom broju.
U okviru odborničkih pitanja razmatrano je i pitanje odgovornosti bivših rukovodilaca preduzeća za preradu mleka i mlečnih proizvoda „Mlekobanat“ iz Novog Bečeja uključujući i osvrt na visinu kazni izrečenih od strane Okružnog suda u Zrenjaninu. Naime, u brojnoj diskusiji koja je tom prilikom vođena većina odbornika je izražavala negodovanje, odnosno neshvatanje zbog čega je Okružni sud izrekao tako niske kazne obzirom na stanje u kojoj je dovedena ova radna organizacija usled nesavesnog rada bivših rukovodilaca. Na bazi ovakvih mišljenja odbornika Opštinska skupština je jednoglasno izrazila mišljenje da su presude protiv odgovornih rukovodilaca neusklađene sa njihovom odgovornošću.
Na sednici je takođe rečeno da ovakav stav Opštinske skupštine odgovara raspoloženju javnog mnjenja u opštini.
Da naš gradić – Novi Bečej ima izuzetno povoljnu lokaciju to po najviše možemo zahvaliti reci Tisi. Svo napredovanje i razvitak našeg mesta u prošlosti ( sve do početka XX veka ) upravo Tisi možemo zahvaliti. Naša luka je bila jedna od najprometnijuh u Austro-Ugarskoj i iz nje se banatska pšenica transportovala u razne krajeve monarhije. Sredinom XIX veka Borđoškim prosekom dobijamo jedno veliko ostrvo koje će se vremenom nazvati Biserno ostrvo. Dinje, kajsije i vino Krokan sa imanja grofa Rohoncija koje se nalazilo tamo, proslaviti će nas po čitavoj Evropi. Imamo mi u našem ataru još nekoliko „bisera“, kao što je crkva Arača, Borđoš, Matejski brod, Slano kopovo i jedan još neotkriven biser a to je ostrvo na Tisi. Na svim nabrojanim lokacijama je dosta toga urađeno ( daleko od dovoljnog ) ali to malo ostrovo je ostalo netaknuto, zaraslo šibljem i kupinama između vrba i topola. Tu nam je uzvodno od grada na svega 1700 metara, dužina joj je oko 200 m, a nije šire od četrdesetak metara. Posećuju ga uglavnom pecaroši zbog riba grabljivica ( smuđeva, somova, bucova ... ) i veliki broj kupača zbog peščanog „špica“ i plićaka sa peskovitim dnom. Mnogo je tu deca naučilo da pliva, mnogi od nas su tu počeli svoje kamperske avanture.
Nema podataka o nastanku škola u Novom Bečeju ni u opštinskim, ni u crkvenim dokumentima, pa su sveštenici, početkom dvadesetog veka, pokušali da na osnovu usmenih kazivanja da dođu do najstarijih vremena — od kada su škole osnovane i počele s radom. U tom su malo uspeli, jer su se sećanja protezala najdalje do polovine devetnaestog veka. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo opšte podatke o školama u Banatu, jer se među tim podacima pominje postojanje, ali ne i godina nastanka, škole u Novom Bečeju i Vranjevu.
Iako dr Jovan Erdeljanović u svojoj knjizi Srbi u Banatu (na str. 333) iznosi da je u školskom Letopisu zabeleženo da 1732. godine u Novom Bečeju postoji škola. Taj podatak je nepouzdan, jer takav školski letopis nismo pronašli, a posebno što je sve ono što je Erdeljanović zabeležio o Novom Bečeju i Vranjevu učinio na osnovu predanja.
Pored osnovne škole u Novom Bečeju, postojala je i osnovna škola u Vranjevu. Dok se za novobečejsku zna da je postojala još 1758. godine, ali se ne zna kada je počela sa radom, za vranjevačku se prvi pisani podatak nalazi od 1768. godine. Sigurno je vranjevačka škola počela sa radom kasnije od novobečejske, jer se Vranjevo počelo naseljavati tek 1751. godine stanovnicima razvojačenog potisja (Starobečejcima) i već 1752. godine imalo je 240 srpskih domova.
Novobečejska osnovna škola imala je 1758. godine 20 učenika a učio ih je magister Gavril. U popisu škola 1768. i 1772. godine ovdašnja školska zgrada bila je u dobrom stanju, imala je posebnu učionicu i stan za učitelja. Plata učitelja 1784. godine bila je 50 forinti godišnje, stan od 2 sobe i kuhinje, četiri jutra zemlje, četiri funte sveća i 100 snopova trske za ogrev.
Ove 2016. obeležavamo 90 godina, od izgradnje kapele svetog velikomučenika Georgija na Vranjevačkom groblјu. Izgradnja kapele otpočela je 1925. godine, a završena 1926. Kapelu je zidao novobečejski neimar Pal Maćaš, a ikonostas, zidnu dekoraciju i tronove radila je ekipa firme „Prva tvornica srpskih crkvenih utvari Beograd". Iste godine kapelu je osveštao, tadašnji episkop temišvarski, dr Georgije Letić.
Zadužbinari kapele su Milovan i supruga mu Sofija Stanković (rođena Grujić), iz Bašaida. Milovan je rođen 27.1.1860. godine, od oca Ignjata paora iz Vranjeva i majke Latinke (rođene Bešlin). Milovan je umro 29. jula 1944. godine, u 84-oj godini života, a sahranjen je u svojoj zadužbini. Sofija, Milovanova supruga, rođena je 1862. godine u Bašaidu, a umrla je 1931. u svojoj 69-oj godini života. Sahranjena je u svojoj zadužbini, u bakarnom sanduku. Milovan i Sofija izrodiše dve kćeri: Anđeliju (rođ. 1893) i Melaniju (rođ. 1899), koje su takođe sahranjene u roditelјskoj zadužbini. Kapela je kompletno adaptirana (spolјa i iznutra) 1983. godine, u vreme sveštenika, paroha vranjevačkih Milenka Lazića i Gojka Šolaje.
Odlukom Vlade Republike Srbije, Kapela Stanković je proglašena za spomenik kulture. Odluka je objavlјena u „Službenom glasniku RS" br. 108 od 6.12.2005. godine.
Obrazovna struktura stanovništva ima dve značajne komponente: pismenost i školsku spremu stanovnika. Broj pismenih i nepismenih lica utvrđuje se za stanovnike od 10 i više godina starosti, koji su u odnosu na svoje godine mogli da se opismene. Prema podacima iz popisa stanovništva 1961. godine, u opštini Novi Bečej bilo je ukupno 3.316 nepismenih stanovnika, a 1971. godine ovaj broj je smanjen na 2.996. Iako podaci iz popisa stanovništva za 1981. godinu još nisu kompleksno obrađeni, ima indikacija da je broj nepismenih u novobečejskoj opštini u proteklom desetogodišnjem periodu još više smanjen. Međutim, procenjujući sve ove podatke prema ukupnom stanovništvu opštine 1961, 1971. i 1981. godine, procenat nepismenih još uvck je relativno visok. Prema ukupom stanovništvu 1961. godine na teritoriji opštine bilo je 9,86% nepismenih stanovnika. U 1971. godini ovaj procenat je smanjen na 9,44%, a ove godine kreće se oko 9%. Ovako minimalno srnanjenje nepismenih posledica je već razmatrane nepovoljne strukture stanovništva. Najveći udeo u starosnoj strukturi ima stanovništva sa 50 i više godina starosti, koje u strukturi nepismenog stanovništva takođe ima vodeće mesto. Pošto stanovništvo ove dobne kategorije ostaje na Teritoriji opštine, a mlađe pismeno i obrazovano stanovništvo odlazi to se nepismenost stanovništva veoma sporo smanjuje.
Jedno od najstarijih sportskih društava u Bantu, Sportsko društvo „Obilić“ osnovano je 1922. godine u Kumanu. Društvo su osnovali napredni omladinci. Ono je stoga, pored sporta, razvijalo i druge aktivnosti među mladim ljudima, od kojih su neke nosile oznake političkog karaktera.
Neposredno posle rata društvo je dobilo naziv „Joca Erdeljan“, prema kumanačkom prvoborcu koji je igrao fudbal u dotadašnjem sportskom društvu. Neposredno posle toga Društvo je promenilo naziv u sadašnji, odnosno Sportsko društvo „2. oktobar“ Kumane.
Opštinski sud u Novom Bečeju održao je na Narodnom univerzitetu 14. februara t.g. sastanak sa predstavnicima radnih organizacija u vezi praktične primene Osnovnog zakona o radnim odnosima. Sastanak je bio dobro posećen što pokazuje interesovanje radnih organizacija za pravilno i blagovremeno regulisanje radnih odnosa unutar njihovih radnih zajednica. Puna tri sata na pitanja predstavnika radnih organizacija odgovarali su sudije Opštinskog suda, sudija Okružnog suda u Zrenjaninu Cvejanov Veljko i šef ispostave Zavoda za zapošljavanje u Novom Bečeju, sa ciljem da raščiste pojedina nejasna pitanja u vezi sa primenom pomenutog zakona.
Sastanak je potpuno uspeo čemu je doprinela i dobra organizacija sastanka. Radne organizacije su još prvih dana januara bile obaveštene o ovom sastanku, upućen im je poziv da upute pitanja i dostave probleme koje imaju oko primene zakona, sudije Opštinskog suda su posetile niz radnih organizacija a predsednik suda je svoje beleške o primeni zakona dostavio pre sastanka svim radnim organizacijama.
Pomoć
Kontakt
Poslednje postavljeno
- Režim zaštite III (trećeg) stepena 17 Mart 2023
- Režim zaštite II (drugog) stepena 16 Mart 2023
- Turističke vrednosti 15 Mart 2023
- Značaj i funkcija zaštićenog područja 14 Mart 2023
- Ispunjenost uslova za zaštitu 13 Mart 2023
- Temeljne vrednosti zaštićenog područja 12 Mart 2023
- Ocena ugroženosti 11 Mart 2023