Generalni koncept zaštite, razvoja i upravljanja specijalnog rezervata prirode "Okanj bara" zasniva se na stepenu očuvanosti slanih jezera u paleomeandrima i slatina različitog stepena zaslanjenosti, ostataka livadsko – stepske vegetacije, kao osnovnih prirodnih vrednosti koje predstavljaju prioritet zaštite u panonskom biljnogeografskom regionu. Zatim, na prisustvu i intenzitetu ugrožavajućih faktora i potrebi revitalizacije prirodnih staništa, odnosno obnavljanja stepskih fragmenata. Zaštita prirodnih vrednosti, naročito Okanj bare kao reprezentativne slane bare, drugih barskih ekosistema karakterističnih za slanu podlogu, halofitske vegetacije i bogatog i raznovrsnog specijskog diverziteta, kao i značajnih vrsta na nacionalnom i međunarodnom nivou zahteva primenu tradicionalnih vidova korišćenja prirodnih resursa kao meru aktivne zaštite.
je rođen 1944. godine u Kumanu. Kao učenik osnovne škole igrao za svoj razred a i školsku reprezentaciju na prvenstvu u malom fudbalu osnovnih škola opštine Novi Bečej. Nјegova dva starija brata, Pavle i Steva, takođe su igrali fudbal, pa je Miša imao od koga da stekne prva fudbalska znanja. Sa njima je dolazio na fudbalsko igralište i tako video kako treniraju prvotimci. Ali za prvi tim počeo da igra tek u jesen 1963. godine, kao 19-to godišnjak, jer se od jeseni 1961. godine nije igrao fudbal u Kumanu. Visok oko 182 cm i jake telesne konstitucije, igrao je na mestima centarhalfa, halfa, beka a po nekad i centarfora. Te jeseni 1963. godine odigrao je samo nekoliko utakmica, jer je od septembra 1963. do marta 1965. godine bio u vojsci.
Izvanredno povoljni uslovi za letnji odmor i rekreaciju koje pruža reka Tisa ne korisiti se.
Novi Bečej, nema danas ni plažu a da se i ne goovri o ostalim pratećim objektima, što je sigurno neophodan uslov da se na obalu reke privuče veći broj naših sugrađana u prvom redu radnika. O pitanju plaže vodile su se maratonske diskusije na gotovo svim forumima kako bi se ovo pitanje rešilo, pa ipak rešenja nema. Oko 500 kupača u letnjim mesecima kupa se na prostoru između brodogradilišta i pogona mlekare, a ovo mesto ne samo da ne pruža ni minimalne higijenske uslove nego je skopčano i sa nizom opasnosti , zbog prisustva matice na domaku obale.
Opšta pojava u svim sredinama (gradovi, sela i dr.) su nadimci, tako da su mnogi pojedinaci i porodice poznatiji po svojim nadimcima, nego po pravim imenima i prezimenima. Nadimci se daju po nekim karakterističnim i neobičnim pojavama, koje otkrivaju zanimanje, ekonomsko stanje porodice, njeno poreklo, fizičke i psihičke osobine. Nadimci se najčešće prenose s generacije na generaciju.
- "Crno strašilo iz Azije" kako se nekada govorilo za koleru, pojavilo se prvi put u našoj okolini 1831.g. Te godine ova bolest je pustošila po Itebeju, Aradcu i drugim mestima. U Ečki je tada umrlo 187, a u Novoj Crnji 392 osobe. Godine 1849. u Novom Itebeju bilo je, kao i u Aradcu i Novoj Crnji, 217 žrtava. U 1855.g. kada se bolest pojavila u Topolovcu, Česteregu i drugim mestima zahvaćen je i Zrenjanin, gde je za nekoliko nedelјa pokosila 43 žrtve. Pravi užas posejala je epidemija kolere 1873.g. kada je zahvaćeno 96 mesta u Banatu. Samo u Melencima od kolere je umrlo 800 osoba, a u Kumanima je umro svaki deseti stanovnik. Bolest se javlјa još nekoliko puta, a poslednji put uzela je žrtve za vreme Prvog svetskog rata.
- Prvo kupatilo Banje Rusande bilo je izgrađeno na slapovima. Radilo se sa uspehom od 1866 - 1870.g. kada se zbog velikih kiša jezero izlilo i razbilo kupatilo čiji su neki delovi odneseni sve pod Kumane. Od države Banja nije dobila nikakvu pomoć. Posle poplave Melenčani su ličnim radom, zapregama i materijalom pomagali izgradnju Banje, a posebno Josif i Ana Klјajić, koji su poklonili 28.000 forinti za izgradnju novog kupatila. Prostorije za smeštaj bolesnika nisu izgrađene pa su oni stanovali po privatnim kućama. U 1921 .g. crkvena opština u Srbobranu prodala je Banju Ministarstvu narodnog zdravlјa za 1.800.000 dinara.
20. avgusta 2008. godine
Prisutni: Andre Karolj, Branislav Vojnov, Milorad Azucki, Borivoj Ćurčić, Ištvan Sekereš i Slavica Kovačev.
Dnevni red:
- Glavaševa kuća – budući muzej Novog Bečeja, zaključeno je da se s obzirom adaptacija ovog objekta privodi kraju, a Zavičajnom klubu su obećane prostorije za rad u istom, potrebno je sazvati sastanak sa svim zainteresovanim ustanovama i udruženjima građana, koji imaju ideju kako bi se ovaj objekat najbolje koristio.
- Godišnji susret članova Zavičajnog kluba Novobečejaca i Vranjevčana.
Nа sаmоm krајu tе gоdinе u kоmitеtu su dоgоvеrеnе оzbilјnе kаdrоvskе i drugе intеrvеnciје u privrеdi i оpštini. Iz tаdаšnjih zеmlјоrаdničkih zаdrugа sа vеlikim еkоnоmiјаmа izdvајаnо је zеmlјištе i fоrmirаnа su imаnjа, "Sоkоlаc" u Nоvоm Bеčејu, "Vојvоdinа" u Nоvоm Мilоšеvu i "Imаnjе" u Kumаnu. Skupštinа је nа pоslеdnjој sеdnici izvršilа brојnе kаdrоvskе prоmеnе u privrеdi pа је zа dirеktоrа "Sоkоlcа" imеnоvаn Мilаn Rаckоvić vrsni еkоnоmistа, Vојislаv Тајkоv zа dirеktоrа "Pоtisја", zаmеnivši rаdnо mеstо sа Svеtоzаrоm Đurinim kојi је imеnоvаn zа dirеktоrа "Мlеkоprоduktа", Мitа Isаkоv zа dirеktоrа "Vојvоdinе" iz Nоvоg Мilоšеvа i Јоvа Kоntrić zа dirеktоrа "Imаnjа" u Kumаnu.
31. maj – 3. jun 2000.
Ono što je propušteno 1999. godine (Otvoreno takmičenje solo pevača), zbog NATO agresije na SR Jugoslaviju, održano je godinu dana kasnije, na 8. „Obzorjima na Tisi“, od 31. maja do 3. juna 2000. godine.
Trodnevni program „Obzorja“ započeo je tradicionalnim polaganjem venca na spomen-ploču na zgradi gde je bila rodna kuća Josifa Marinkovića. Na otvaranju manifestacije, u pozorišnoj sali Radničkog doma „Jovan Veselinov Žarko“, besedu posvećenu Josifu Marinkoviću govorio je kompozitor Eugen Gvozdanović, prodekan Akademije umetnosti u Novom Sadu.
Potom je izveden Darovni koncert Fakulteta muzičke umetnosti iz Beograda. U dobro odabranom jednosatnom programu, uz primadonu Radmilu Bakočević nastupili su i njeni nekadašnji studenti, Aleksandra Angelov, Ana Rupčić, Vuk Matić, Nataša Jović i Violeta Radaković.
Zimski susret zavičajaca
Tradiciju okuplјanja povodom obeležavanja godišnjice smrti dr Vladimira Glavaša Zavičajni klub Vranjevačana i Novobečejaca, ispoštovao je i ove zime, kada je 14 februara, održan Zimski susret zavičajaca. Toga dana predstavnici Kluba, Monika Jovanov, Milorad Josimović i Branislav Vojnov položili su cveće na spomenik dr Vladimira Glavaša. Rukovodsto JP „Komunalac" smo obavestili o potrebi sređivanja ograde kod spomenika. Na ovom skupu zaslužnim darodavcima iz predhodne godine, uručili smo zahvalnice (31). Uz prigodan koktel i prisutni su obišli Muzej i pogledali izložbu fotografija „Nekad i sad".
Pečenje rakije na stari, tradicionalni način
Zavičajni klub je, 19. jula 2015. organizovao manifestaciju Pečenje rakije na tradicionalan način, ovog puta od kajsija, koje smo sakupili od naših članova i komšija. Kazan je bio srednje veličine. Ovog puta su za raspoloženje bili zaduženi harmonikaši Ivan-Bata Jovanović i Milan Pejin.
Glavni majstor je bio Atila Koso, uz veselo druženje što se i očekuje u ovakvim prilikama. Prisutni su bili zavičajci i komšije.
Noć muzeja
Manifestacija Noć muzeja održana i 2015. godine 16. maja, po tradiciji u „Glavaćevoj kući". Manifestacija je bila izuzetno posećena, posebno mlađim svetom. Program smo obogatili nastupom mladih folkloraša članova KUD „Bećarac" I „Jokai Mor" iz Novog Bečeja, koji su bili toplo pozdravlјeni za svoja izvođenja i koreografiju.
Godišnji susret zavičajaca
U okviru „Gospojine 2015" godišnji susret zavičajaca održan je, 29. avgusta, kada je održana i redovna Godišnja skupština kluba. Odazvalo se preko stotinu članova zajedno sa gostima, a tom prilikom uplaćeno je 88 članarina za 2015. godinu. Na Godišnjoj skupštini proširen je sastav Upravnog odbora, novi članovi su Olivera Blažin I SašaDujin.
Izveštaj o radu za predhodnu godinu je prezentovan i usvojen. Takođe je predstavlјen „Letopis za 2014 godinu" koji je štampan u 200 primeraka. Kao i do sada, sve manifestacije i programe koji se održavaju “Glavaševoj kući" imaju punu podršku i doprinos članova Zavičajni klub Novobečejaca i Vranjevačana. Ručak je u Restoranu „Kum" (lokal preko puta) protekao u izuzetno prijatnoj atmosferi.
U više navrata su TV ekipe koje su boravile u Novom Bečeju imale za sagovornike članove našeg udruženja (najčešće Jančika Koso i predsednik udruženja Bane Vojnov), za emisije "Oko-magazin", "Moja lepa Srbija" kao i video klipovi o turistički potencijalima naše sredine
Ceđenje grožđa na tradicionalni način
Ova manifestacija je održana, 26. septembra, u novoj verziji: na šinskim kolima, ali sa još lepšim ambijentom, devojkama i momcima folklornog društva „Bećarac" (pod rukovodstvom Olivere Blažin), kao i uz već proverene harmonikaše Batu Jovanovića i Milana Pejina. Tradicionalne narodne nošnje koje su nosili učesnici manifestacije su posebno izrazile lepotu radnji i događaja. Grožđe je bilo sorti: otelo i belo rusko „ledeno". Lokalana TV i mediji su ovu manifestaciju korektno i lepo zabeležili.
U okviru prehrambene industrije novobečejske subregije rade tri privredne organizacije:
Mlin »Vojvodina« Novi Bečej, kao i većina mlinova u Vojvodini, izgrađen je i otpočeo sa radom još pre drugog svetskog rata. Nekadašnje vlasništvo privatnog posednika Lenharta, posle rata prešlo je u društveno vlasništvo — pod nazivom Gradsko mlinsko preduzeće, Novi Bečej. Naziv mlina još dva puta se menjao; najpre je postao »Žitopromet« u Novom Bečeju, a zatim Mlin »Vojvodina«.
Оrkеstаr Оsnоvnе škоlе „Мilоје Čiplić“ činе zаintеrеsоvаni i tаlеntоvаni učеnici. Svе је pоčеlо muzicirаnjеm nа čаsоvimа muzičkоg. Nа prоbаmа hоrа smо lupkаli rukаmа pо klupаmа kаkо bismо dаli ritаm zа pеvаnjе. Vidеli smо dа tо niје nајbоlје rеšеnjе. Nаstаvnicа Sоfiја Gurјаnоv - Јеgdić, dirigеnt оrkеstrа, је оkupilа učеnikе kојi bi vоlеli dа učеstvuјu u nеkоm оrkеstru i rеklа im о čеmu sе rаdi.
Početna tačka opisa granice zaštitne zone PP „Rusanda" je tromeđa parcela 4495, 8236 k.o. Kumane, Opština Novi Bečej, i međnog kamena k.o. Novi Bečej. Granica ide na istok, južnom međnom pinijom parcele 8236, lomi se na jug, istočnom međnom linijom iste parcele, do međnog kamena sa k.o. Melenci, Grad Zrenjanin. Skreće na jugozapad, granicom dvaju Opština, do jugozapadne međne tačke parcele 4106. Lomi se na severozapad, granicom parcela 4106, 4107, preseca parcelu 8244 i skreće na jugozapac, zapadnom međnom linijom parcele 8244, do jugozapadne međne tačke parcele 4220. Dalјe se lomi na severozapad, granicom parcela 4220,4219, preseca parcelu 8245 i skreće na jugozapad, zapadnom međnom linijom iste parcele, do jugozapadne međne tačke parcele 4291.
Pomoć
Kontakt
Poslednje postavljeno
- Režim zaštite III (trećeg) stepena 17 Mart 2023
- Režim zaštite II (drugog) stepena 16 Mart 2023
- Turističke vrednosti 15 Mart 2023
- Značaj i funkcija zaštićenog područja 14 Mart 2023
- Ispunjenost uslova za zaštitu 13 Mart 2023
- Temeljne vrednosti zaštićenog područja 12 Mart 2023
- Ocena ugroženosti 11 Mart 2023