Pedološke karakteristike

BOSANSKOKRUPSKO PODRUČJE U SREDNJEM POUNJU, STARI ZAVIČAJ

Bosanskokrupsko područje, u dalekoj geloškoj prošlosti, bilo je kopno i more. Stene, koje se danas vide na površini posledica su nekadašnjih taloženja na morskom dnu, a najstariji primerci (iz doba perma) se mogu primetiti oko vrha planine Ljubina, na Suvoj Međi.4 Mlađe stene iz perioda trijasa, prostiru se, kako na levoj obali Une, tako i u Podgrmeču. Od materijala, koji su tada nataloženi (izumrli organizmi i sl.) nastale su stepe Grmeča, Male i Velike Gomile, i dr. Današnji relјef je nastao u doba krede. U periodu tercijara formirano je nekoliko manjih slatkovodnih jezera na bosanskokrupskom području o čemu govore ostaci iz toga perioda, nađeni kod izvora potoka Svetinje i u selu Ljusina. U periodu kvartara, u dolinama potoka i reka, nataložili su se slojevi konglomerata: šlјunak, glina, sedra i zemlјa oranica.

Slojevi kamena na ovom području, imaju veliki privredni značaj, kao građevinski materijal ili kao rudno bogatstvo. Na ovom prostoru ima raznih minerala, ipak najznačajnije je nalazište boksita na prostoru Suvaje i Vojevca.

Najplodnije i za obradu najpogodnije oranične površine nalaze se u rečnim i potočnim dolinama, gde je olakšana primena mehanizacije. Ostale oranične površine zahvataju pristranke u dolinama, zaoblјena brda, brežulјke i kose, visoravni i uvale. Livade se uglavnom prostiru u vodoplavnim i močvarnim potesima oko reka i potoka, koje narod naziva - bare i jarače, a na brdima na zemlјištu koje je manje rentabilno za ratarstvo. Znatne površine nepošumlјenog tla koriste se kao pašnjaci.

Oranične površine prostiru se na oko 260 km2, livade na oko 50 km2 i pašnjaci na oko 97 km2.5


4 Karlovačkim mirom 1699. godiie utvrđena je granica između Turske i Austrije. Severozapadni deo Bosanske Krajine koji delom obuhvata i Bosanskokrupsko područje, pripao je Turskoj. Granica je išla Suvom međom od planine Popine, preko planine Plјeševice, zatim na reke Gornju Koranu i srednju Glinu, vjencem delom preko Zrinjske gore, zatim, preko sela Ivanjska, do reke Une i Save.

5 Jovčić, Rajko: BOSANSKOKRUPSKA OPŠTINA U RATU I REVOLUCIJI, Bosanska Krupa, 1969, str. 11.

Povezani članci