|
U našem mestu postojalo je interesovanje
prema umetnosti uopšte, a posebno prema likovnom umetnošću o čemu nam
svedoče ikonostasi u pravoslavnim crkvama sa početka XIX. veka.
Slikar iz
Srema Stefan Gavrilovića i slikar iz Velikog Bečkereka Jeftimije Popović
su autori ikonostasa novobečejske i vranjevačke crkve. U rimokatoličkoj
crkvi imamo sliku ulje na platnu svetog Vendelina od Söff Károly-a iz
1811. godine i sliku sa šlepovima punim žita.
Poznate su nam nekoliko
slika sa sredine XIX. veka slikara Nikole Aleksića iz Starog Bečeja. To su
uglavnom portreti imućnih meštana iz tog vremena.
Potvrdu o bavljenju slikarske umetnosti
naših sugrađana najbolje možemo pratiti preko njihovih dela, zahvaljujući
njihovoj signaturi na samoj slici. Pokušaćemo navesti do sada poznate i
značajnije slikare našeg mesta.
Rozalija Kasaš, završila je akademiju
likovne umetnosti u Budimpešti početkom dvadesetih godina XX. veka,
Paulina Pava Sudarski i Nađ Šandor pred drugi svetski rat završavaju
akademiju likovne umetnosti u Beogradu.
Između dva svetska rata
slikarstvom su se bavili učiteljica Zlata Jovanović i učitelj Žarko Čiplić.
Posle drugog svetskog rata Imre Gomba i Vojislav Pecarski se amaterski
bave slikarstvom dok Ilona Gabor živi isključivo od
slikarstva.
Osnivanjem
slikarske kolonije »Grupa selo« početkom šesdesetih godina XX.veka, Dragiša
Bunjevački okuplja veliki broj talentovanih mladih ljudi. Iz te kolonije
posebno su se istakli Tivadar Košut koji živi i radi u Mađarskoj i
Janoš Mesaroš
nastanjen u Beogradu. Krajem šezdesete godine XX. veka Milorad
Josimović i Tibor Nađ završavaju školu za primenjenu umetnost u Novom Sadu
da bi se u svojim ateljeima posvetili slikarstvu.
Pri Domu Kulture 1995.
godine osnovana je likovna kolonija pod
nazivom Tiska Akademija Akvarela. Njeni osnivači su, Grujica Lazarević,
Vlastimir Nikolić, Zdravko Mandić, Đorđe Simić, Milorad Marović i Milorad
Berbakov.
Poslednjih dvadesetak godina se znatno
povećao broj slikara amatera, koji svojim kvalitetnim slikama i nagradama
na raznim izložbama širom zemlje potvrđuju svoj likovno-umetnički status.
Istaknuto mesto među njima zauzima Milenko Ljubičić sa svojim grafikama
i akvarelima.
|

Mića
Josimović |
|
|

Janoš
Mesaroš |
|
|

Kossuth Tivadar |
|
|

Nađ Tibor |
|
|

Milorad Berbakov |
|
|

Imre Gomba |
|
|

Nađ Šandor |
|
|

Miloš Radović |
|
|