By P Web Design Company
Katolici u Vranjevu nisu imali svoju parohiju sve do 1880. godine. Imali su filijalnu crkvu koja je potpadala pod parohiju u Novom Bečeju. Crkve nisu imali, a na molitvu su se skupljali u bogomolji koja je bila u kući Feješ Janoša do same današnje katoličke crkve u Vranjevu. Tek 1881. izgrađena je mala crkva na meslu gde je današnja plebanija katoličke crkve. Ta zgrada kako je onda izgledala, takva je i danas. Te, 1881. godine, po nalogu Torontalske županije crkvi je, od opštinskog atara dodel...
Nema podataka o nastanku škola u Novom Bečeju ni u opštinskim, ni u crkvenim dokumentima, pa su sveštenici, početkom dvadesetog veka, pokušali da na osnovu usmenih kazivanja da dođu do najstarijih vremena — od kada su škole osnovane i počele s radom. U tom su malo uspeli, jer su se sećanja protezala najdalje do polovine devetnaestog veka. Zbog toga smo prinuđeni da koristimo opšte podatke o školama u Banatu, jer se među tim podacima pominje postojanje, ali ne i godina nastanka, škole u Novom ...
Davnašnja mi je želja da prikupim što više materijala i podataka o prošlosti Novog Bečeja i Vranjeva i da to na prikladan način sačuvam od zaborava. Ako nisam uspeo da prikupim koliko sam želeo, učinio sam najviše što sam mogao. U kulturnom svetu danas, skoro da nema porodice koja ne zna svoje poreklo, a o gradovima i selima da i ne govorimo. Kod nas — na žalost — nije tako. U Banatu je do prvog svetskog rata samo nekoliko gradova imalo svoju pisanu istoriju. Pisali su ih mađarski i nemački ist...
Istorija Bečeja i Vranjeva, s obzirom da se radi o izrazito poljoprivrednom području, bogata je seljačkim pobunama i ustancima. Izgleda da su Novobečejcvi i Vranjevčani teže podnosili eksploataicju nego seljaci u okolnim mestima i bili odvažni da, među prvima u svojoj okolini, dignu svoj buntovni glas protiv ugnjetavanja i eksploatacije. Pored onog što su se odazvali pozivu Doža Đerđa, Novobečejci i Vranjevčani su se prvi, ili među prvima, digli (u oslobođenom Banatu od Turaka) protiv organa vl...
Današnji Novi Bečej činila su 1918. dve posebne administrativne opštine: Vranjevo i Turski Bečej. Njih je i tada razdvajao samo jedan manji kanal, ili jendek, kako ga mi Banaćani nazivamo. Dok je u Turskom Bečeju većinsko stanovništvo bilo mađarsko, dotle je u Vranjevu u apsolutnoj većini bilo srpsko, i to naseljeno graničarima iz nekadašnje razvojačene Potisko-pomoriške granice. Vranjevčani kao vredni i bogati domaćini su živeli ceo vek u okviru Velikokikindskog dištrikta, ali bili su i trgovci...
Otvorene beleške Novi Bečej je malo mesto, do oslobođenja računao se u varošicu koja je imala oko 7000 stanovnika. A kada se zna da se mnogo njegovih stanovnika u vremenskom razmaku samo od oko 30 godina bavilo književnošću, a najviše njih pisanjem stihova, onda se smelo može reći da je u Novom Bečeju postojala prava pesnička škola. Pogotovo kad se uzme da je jedna grupa tadašnje novobečejske omladine, deo njene mlade inteligencije, pisala stihove kao po nekom zajedničkom dogovoru, a neki od nj...
Novi Bečej - Online; e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli. ; tel. 060 156 06 05