|
K o
brine o našem zdravlju?
Predškolska ustanova ''Pava
Sudarski'' u svom svakodnevnom vaspitno–obrazovnom radu sa decom,
redovno sprovodi sadržaje nacionalnog programa Intituta za javno
zdravlje Srbije
''ZDRAV
VRTIĆ''.
Dinamika sprovođenja zdravstveno–vaspitnih sadržaja zavisi od planiranih
vaspitno–obrazovnih aktivnosti i uzrasne vaspitne grupe.
Opšta i
lična higijena se sprovodi u svim uzrasnim vaspitnim grupama predškolske
ustanove svakodnevno.
Higijena je nauka koja se
bavi očuvanjem i unapređanjem zdravlja i prevencijom bolesti.
Deca su veoma osetljivi deo populacije i u okviru
preventivne zdravstvene zaštite utiče se na formiranje pozitivnih
higijenskih navika koje su od presudnog značaja za zdravlje i prevenciju
bolesti.
U
objektima ustanove u radu sa decom pripremnog predškolskog programa
realizovana je zdravstveno-kreativna radionica
''Ko brine brine o našem
zdravlju''.
U uvodnom delu smo
razgovarali o tome ''Šta je zdravlje''?
Da je
zdravlje daleko više od nedostatka bolesti.
Zdrav
sam kad me ništa ne boli
fizičko zdravlje -
mogu da trčim, vozim bicikl, radim fizičko, igram se....
psihički zdrav
- mogu da učim recitacije,
pesmice, da pričam , da sam zadovoljan...
socijalno zdrav -
mogu da se družim sa decom, oko mene su svi koji me vole
Značajno je da deca shvate
da ove tri komponente čine opšte zdravlje.
''Šta je lična higijena''-
skup svih postupaka koje sprovodimo sa ciljem očuvanja zdravlja i
sprečavanja bolesti.
higijena tela i ruku –
pranje ruku, kupanje, tuširanje, umivanje, pranje kose, pranje nogu,
higijena telesnih otvora
- očiju, ušiju, usta
i zuba, genitalija...
higijena ishrane
fizička aktivnost
higijena sna i odmora
higijene odeće i obuće
higijenski režim tokom
boravka u kolektivu...
U toku aktivnosti posebna
pažnja je bila usmerena na
higijenu ruku.
Održavanje čistoće
ruku bitan je preduslov za sprečavanje
širenja zaraznih bolesti.
Koža je zaštitni
omotač tela
koji nas štiti od mehaničkih
povreda, infekcije i služi kao regulator telesne toplote.
Higijena kože ima važnu ulogu u održavanju njene
funkcije i čuvanju
zdravlja.
Deci smo kroz radionicu
objasnili da su mikroorganizmi oku nevidljivi organizmi koji se nalaze
svuda u prirodi i prema svojoj građi
dele se
na:
bakterije
viruse
gljive i
parazite.
Aktivnošću smo naučili decu
na koji način se mikroorganizmi šire putem ruku
- posut je crveni sjaj u prahu na dečije igračke
koje su dodirivali rukama i stimulisali ih da dodiruju svoje lice, da se
rukuju, dodiruju drugare i vaspitačice i površine oko sebe.
Uočili su da se sjaj veoma lako prenosi i da ga ima
svuda oko nas...
Razgovarali smo o prljavštini na koži da predstavlja povoljno tlo za
razmnožavanje mnogih mikroorganizama.
Putevi i načini zaraze
Deci smo objasnili da
virusi, bakterije... ulaze u čoveka direktno na sledeće načine:
udisanjem
gutnjem
usađivanjem - kroz
povrede na rukama
kontaktom – dodirom kože
ili kose...
Razgovarali smo sa decom:
ko kod kuće vodi računa
o njihovom zdravlju – roditelji, svi članovi porodice …
ko vodi računa o
njihovom zdravlju u Domu zdravlja
ko vodi računa o
njihovom zdravlju u vrtiću – svi zaposleni
Koje se bolesti najčešće
prenose prljavim rukama?
crevne zarazne bolesti
infekcije kože
virusne bolesti – prehlada, grip, herpes, žutica...
parazitarne bolesti – ehinokokoza koju izaziva
pasja pantljičara
ili gliste od psa ili mačke...
Kako smanjiti rizik od
zaraze?
Pravilna i redovna higijena
ruku – dobra
higijenska praksa, dobar je, jednostavan i jeftin način sprečavanja
širenja bolesti koje se mogu preneti nečistim (prljavim) rukama.
Kada sve treba oprati ruke?
Uvek
– kada izgledaju prljavo
Pre
jela
Posle jela
Posle obavljanja fizioloških potreba -
odlazak u wc
Kako pravilno oprati ruke –
prvo smo demonstrirali deci, a zatim su sami pravilno oprali ruke
nakvasiti ruke pod
mlazom tekuće tople vode
nanesite na ruke malo
tečnog sapuna
snažno trljajući
rasporedite sapun po celoj površini ruke, posebno pažljivo između
prstiju, na palčevima i na području ispod noktiju
isperite ruke pod mlazom
tekuće tople vode
obrisati ruke papirnim
ubrusom – prednosti od platnenih peškira
mogu se koristiti
fenomati.
Posebnu pažnju smo posvetili
higijeni nosa, kijanja i kašljanja i značaj pranja ruku.
Kašljanjem i kijanjem iz
disajnih organa izlaze sitne kapljice (Fligeove) koje sadrže mnoge
štetne mikroorganizme, koji mogu dospeti u nos ili usta drugih osoba i
tako ih zaraziti. Ispljuvak takođe može biti opasan kao izvor zaraze.
Postavili smo tamnu podlogu
(platno – čoju) na zid.
Uz pomoć spreja sa vodom (za prskanje veša)
imitirali smo – kobajagi – rasejavanje kapljica prilikom kijanja i
kašljanja. Deca su mogla da vide kapljice i da se uvere da su površine
oko njih vlažne.
Razgovarali smo o:
najpogodnijem načinu
uklanjanja sekreta iz nosa i značaju papirnih maramica za
jednokratnu upotrebu, koje se ne smeju posle upotrebe ostaviti bilo
gde jer mogu da postanu novi izvor zaraze
pri kijanju i kašljanju
treba zaštiti usta papirnom maramicom i paziti da ne dođe do
rasipanja kapljica sekreta u okolinu
kod kašljanja i kijanja
okrenuti glavu od druge dece
posle brisanja nosa je
potrebno pravilno oprati ruke
važno je istaći da
bolesnog druga ili drugaricu ne treba izbegavati, već se treba
ponašati tako da se izbegne rizik dobijanja bolesti.
U toku radionice razgovorom
doprineti stvaranje pozitivnog odnosa prema zdravstvenim radnicima i
razbijanju eventualnog straha od njih. Potrebno je objasniti da svi oni
koriste svoje znanje da sačuvaju naše zdravlje i izleče bolest, ali da
im je za to potrebna naša pomoć i saradnja, i
DA SVAKO OD NAS BRINE ZA
SVOJE ZDRAVLJE.
Da bi imali saradnju i
podršku roditelja u realizaciji ove radionice, da i kod kuće utiču da
dete preuzme odgovornost za svoje zdravlje, održali smo i radionice za
roditelje sa temom ''Opšta i lična higijena'' i podsetili se pored
predavanja, popunjavanja upitnika, likovnog izražavanja – moja ruka –
pravilnog pranja ruku.
PORUKA RADIONICE - ''KO VODI
RAČUNA O MOM ZDRAVLJU''
VLASTITA ODGOVORNOST ZA
VLASTITO ZDRAVLJE, BEZ OBZIRA NA UZRAST DETETA OD PRIMARNOG JE ZNAČAJA.
URADI ZA
SVOJE ZDRAVLJE:
Pojedi ponekad i ono što
ne voliš, ako je to potrebno za tvoje zdravlje.
Vežbaj i kada te mrzi,
to će ti koristiti.
Obuci se kada je hladno.
Spavaj bar devet sati.
Imaćeš vremena za sve.
Ako već grickaš bombone
i čokoladu, odmah posle operi zube!
Nemoj da te ter aju
da se kupaš – uradi to sam.
Trudi se da budeš
pažljiv drug i prijatelj.
Ako je potrebno da
popiješ lek ili primiš injekciju, uradi to – da bi brzo ozdravio.
Čuvaj svoje zdravlje kao
dragocen poklon, koji ti je potreban dugo, dugo – kroz čitav život.
PREVENTIVNA SLUŽBA USTANOVE ,
Planinka BOJIĆ
|