Home | O gradu | Prošlost grada | Kontakt

     

 - Anegdote

 - Dokumenti

 - Fotografije

 - Stari plakati

 

 - Aleksandar Berić

 - Arnold Fajn

 - Bila jednom štamparija

 - Buna u Vranjevu 1777.

 - Da se ne zaboravi

 - Dr Jene Sentklarai

 - Dr Pataki László

 - Iz istorije Bečejske tvrđave

 - Gróf Leiningen Károly

 - Jevrejska sinagoga

 - Joca Savić

 - Josif Marinković

 - Jovan Knežević Caca

 - Mala lađica

 - Miloje Čiplić

 - Milorad Vlaškalin

 - Nikanor episkop bački

 - Od Wagnera do Poleta

 - Ognjeslav Kostović

 - Paulina Pava Sudarski

 - Polet

 - Prva Srpska ZZ u Vranjevu

 - Priča o Gigi Jovanoviću

 - Skromno i trošno

 - Spajanje Vranjevo - N. Bečej

 - Sto god. građanske škole

 - Vranjevo i Turski Bečej 1918.

 - Zabava i razonoda

 - Ženski Harkovski Institut

 - 125. god. železničke pruge

 

 

 

Prostor za oglašavanje

Pozovite marketing 063 527 796

 

 Jovan Knežević Caca

 

 

Jovan Knežević Caca, osnivač prvog srpskog profesionalnog pozorište, rođen je u Novom Bečeju /Vranjevu/ 26. septembra 1818. godine od oca Mojsija, trgovca i majke Sofije, domaćice. Ljubav prema pozorištu i glumcima poneo je još iz roditeljskog doma.

Otac Mojsije, kao trgovac i sam je pripadao pozorišnom pokretu. Posle završene osnovne škole u rodnom mestu odlazi u Kečkemet na dalje školovanje. Odlazak u Kečkemet pruža mu priliku da na sceni vidi prave profesionalne glumce i to je bila prilika da stekne određeno pozorišno obrazovanje. Tamo je završio šest razreda latinske škole, a po završetku školovanja, 1837. godine vraća se u Vranjevo gde se zaposlio kao opštinski činovnik.

Kao poklonik i zaljubljenik pozorišta, boravio je povremeno u mnogim gradovima gde su postojale ili gostovale diletantske družine u kojima se mogao dokazati kao glumac i reditelj. Da bi se 1844. godine vratio u Novi Bečej gde organizuje jaču diletantsku družinu u koju uključuje najbolje glumce iz svog mesta i okoline.

Jedno kraće vreme 1857. godine bio je član Omladinskog pozorišta u Beogradu, a u jesen te iste godine osniva u Novom Bečeju novo diletantsko društvo sa kojima je radio sve do svog odlaska u Srpski Čanad. Oktobra 1860. može se reći, Jovan Knežević ostvario je svoj san osnivanjem privatnog profesionalnog pozorišta sa kojim je gostovao u mnogim mestima Vojvodine.

Posebno značajna godina za srpsko pozorište je 1861. godina i drugo gostovanje Kneževićeve grupe u Novom Sadu koje je trajalo od 10. juna do 16. jula kada se grupa iz finansijskih razloga raspala, a većina članova družine Jovana Kneževića podnosi zahtev da pristupi Srpskoj čitaonici čiji je predsednik bio Svetozar Miletić. Od jezgra Kneževićeve družine Jovan Đorđević, 16. jula 1861. godine osnovao je Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. Posle ovog događaja Knežević se vraća u Novi Bečej gde sa preostalim članovima formira novu družinu koja je ostvarila mnogobrojna gostovanja u mnogim mestima Vojvodine i praktično delovala sve do njegove smrti 3. juna 1864. godine u Novom Bečeju.

 

 

 

Lazar Mečkić »Uloga Novobečejaca u razvoju srpskog pozorišta« , Beograd 1988. 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Preporuka: O gradu | Prošlost grada | Foto galerija | Umetnost | Kolekcionarstvo