Home | O gradu | Prošlost grada | Kontakt

     

 - Anegdote

 - Dokumenti

 - Fotografije

 - Stari plakati

 

 - Aleksandar Berić

 - Arnold Fajn

 - Bila jednom štamparija

 - Buna u Vranjevu 1777.

 - Da se ne zaboravi

 - Dr Jene Sentklarai

 - Dr Pataki László

 - Iz istorije Bečejske tvrđave

 - Gróf Leiningen Károly

 - Jevrejska sinagoga

 - Joca Savić

 - Josif Marinković

 - Jovan Knežević Caca

 - Mala lađica

 - Miloje Čiplić

 - Milorad Vlaškalin

 - Nikanor episkop bački

 - Od Wagnera do Poleta

 - Ognjeslav Kostović

 - Paulina Pava Sudarski

 - Polet

 - Prva Srpska ZZ u Vranjevu

 - Priča o Gigi Jovanoviću

 - Skromno i trošno

 - Spajanje Vranjevo - N. Bečej

 - Sto god. građanske škole

 - Vranjevo i Turski Bečej 1918.

 - Zabava i razonoda

 - Ženski Harkovski Institut

 - 125. god. železničke pruge

 

 

 

Prostor za oglašavanje

Pozovite marketing 063 527 796

 

 Anegdote

 

Milorad Vlaškalin

 

Poslednjem Banu Dunavske Banovine u Kraljevini Jugoslavije dr Miloradu Vlaškalinu posle II svetskog rata ponuđena je visoka funkcija u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji. Naravno, to je podrazumevalo da se naš sugrađanin dr Vlaškalin prikloni novoj komunističkoj ideologiji. Posle kraćeg razmišljanja on im je odgovorio sledećim rečima׃ „Gospodo ja sam se već jednom zakleo kralju i monarhiji, pa ne mogu nikako još jednom". Ne dugo posle toga usledilo je njegovo penzionisanje. Penziju je uživao sve do svoje 94 godine.

Borivoj Ćurčić

 

"Crni ker" novobečejskog trgovca Laze Krstića

 

Poznati trgovac mešovite robe Laza Krstić u periodu između dva svetska rata, čija se radnja zvala "Crni ker" želeo je da mu firmopisac na spoljašnjem zidu radnje oslika crnog kera. Ovaj je Krstića pitao "želi li kera sa, ili bez lanca", ali ga je upozorio da je sa lancem skuplje. Krstić važeći za škrtog čoveka odgovorio je da mu naslika bez lanca. Kada je posao bio završen i pala prva kiša slika je oprana sa zida. Sav besan Krstić je otišao kod firmopisca da se žali. Međutim, ovaj mu je odgovorio: "Da ste platili i lanac, ker ne bi pobegao".

Aleksandar Kasaš

 

Rohonczy, kockar i kartaroš

 

Veleposednik Rohonczy je važio za stravstvenog kockara i kartaroša. Neretko se kartalo u njegovom dvorcu do same zore a nekada i dalje. Tako se desilo da je jedne noći na kartama izgubio toliko para koliko mu je vredelo imanje sa dvorcem. U pokušaju da povrati sve izgubljeno, predloži partnerima sledeću opkladu; ako uspe da sa puškometa raznese jabuku sa glave svoje žene, tada mu se svi dugovi poništavaju, u suprotnom, on će sa svojom porodicom napustiti dvorac i imanje. Opklada je prihvaćena. Pozvaše ženu barona Rohoncija, koja naravno nije znala za opkladu, ali je znala da joj je muž vičan oružju i dobar strelac. Jabuka je postavljena, nastaje tajac, puška opali i naravno jabuka je pogođena. Imanje je sačuvano, ali teški trenuci za barona su tek počeli kada mu je žena doznala za opkladu.

 

Andre Karolj

 

Mala lađica - milo za drago

 

Bilo je to u vreme kada je Mala lađica zvana Jelena saobraćala između dva Bečeja i prevozila đake u srednju školu. Prilikom manevrisanja lađice kod starobečejskog pristaništa jedan đak baci šešir u Tisu a drigi povika "čovek u vodi, čovek u vodi" . Kapetan Jelene, Mladen Krstonošić-Mlađa, panično izađe iz kabine i, videvši šešir u vodi, baci kaput sa sebe i skoči u Tisu. Za to vreme putnici prasnu u smeh, gladavši naizmence na kapetana i izazivače te scene. Videvši da je nasamaren, kapetan, sav mokar, baci pogled prema đacima ne rekavši ni reči. Prođe tako neko vreme i jednom prilikom dva brata zakasne na Malu lađicu. Jelena je već bila krenula i oni, da ne bi zakasnili u školu, zamolile Mlađu da se vrati po njih. Mlađa ih pogleda te reče da će ih pokupiti kod skele. Braća se dala u trk, ali kod skele "Jelena" ne pristaje, nego produži dalje prema Gradištu. Braća trčući moljakaju Mlađu da ih pokupi kod kućice. Smejući se sa svim putnicima zajedno, kapetan male lađice pokupi braću oko starog grada i tako im vrati milo za drago.

 

Andre Karolj

 

Dragiša Bunjevački

 

Pripremajući izložbu slikara naivnih umetnosti, dođu organizatori kod našeg naivca Dragiše Bunjevačkog da naruče par slika. On ih preko dima iz svoje lule pogleda, pa im odgovori "Pa ljudi nisam ja burekdžija da vi naručujete slike od mene".

Andre Karolj

 

Paja, sodar i motorbicikli

 

Rešio Paja Janković, novobečejski sodar, da savlada i nauči upravljanje motorbiciklom. Kada je njegov šogor, majstor Andre zaključio da ga je dosta podučavao, dođe vreme za probnu vožnju. Sve je dobro krenulo, no posle nekoliko krugova Paja bi da stane ali nikako mu to ne uspeva. Počeo da viče i da pita šta da radi, ali nikakve instrukcije nisu pomogle. Tada sodar, kad god bi projurio pored komšijskog seljaka, povika da mu otvori veliku kapiju. Rečeno urađeno i posle sledećeg kruga Paja Janković projuri kroz otvorenu kapiju i zabije se motorom zajedno u veliku kamaru slame. Zaustavljanje baš nije bilo kako treba ali je ipak bilo bezbolno.

 

Andre Karolj

 

Giga Jovanović i brada

 

Jednom prilikom pitaju Gigu Jovanovića da li svoju bradu pri spavanju stavlja na pokrivač ili ispod pokrivača. Giga se zamisli ali odgovora nije bilo. Sutradan se pojavi na posao sav pospan i nenaspavan te ga osoblje upita šta mu je. "Cele noći oka nisam sklopio, samo sam premeštao bradu čas ispod a čas iznad pokrivača", odgovori ljutito Giga.

 

Andre Karolj

 

Vladimir Glavaš

 

Za Vladimira Glavaša se priča da je bio osobenjak, ali vrlo pošten i human čovek. Sirotinji je pozajmljivao hranu: žito, kukuruz i drugo. Po pravilu su svi, koji su uzeli zajam, u određeno vreme dug vraćali, ali bilo je i onih koji su to "zaboravili". On takvima nije činio nikakve neprijatnosti, nego bi ih prilikom ponovne tražnje pozajmice odvodio do praznog magazina i govorio im da uzmu što im treba. Kada bi začuđeni zajmotražilac rekao: "Kako da uzmem kad u magazinu nema ništa!" Glavaš mu je tiho uzvraćao: "Da si vratio ono što si prošlog puta uzeo sad bi bilo".

 

Lazar Mečkić, (Novi Bečej i Vranjevo kroz istoriju 1989.)

 

 

 

Ako i vi znate neku anegdotu vezanu za prošlost našeg grada pišite nam.

 

 

 

Preporuka: O gradu | Prošlost grada | Foto galerija | Umetnost | Kolekcionarstvo