Borba za ponovnu podelu sveta javlja se ratovima već krajem devetnaestog veka (špansko—američki rat 1898, rusko—japanski 1904— 1905). Engleska je bila ispred ostalih zemalja u svetu, ali pri kraju devetnaestog veka, naročito posle ekonomske krize 1873. godine, javlja se Nemačka koja u privrednom razvoju sustiže Englesku i nameće zahteve za preraspodelu kolonija.
Sarajevski atentat 28. VI. 1914. je dobro došao kao povod za rat i ostvarivanje ciljeva Nemačke za osvajanje kolonija, suvozemnim putem preko Balkana, Arabijsko poluostrvo i dalje prema Indiji.
Franja Josif I ostareo, nije u Austriji igrao ulogu kakvu je zahtevala situacija u zemlji, zbog čega sve više jača uticaj njegovog sinovca Franca Ferdinanda, koji je, kao i stari kralj, naginjao apsolutističkoj vladavini.