Drugi svetski rat bio je najstrašniji i najkrvaviji period dvadesetog veka. Ovaj veliki sukob nepovratno je izmenio istorijske tokove Evrope i sveta, a njegovi odjeci prisutni su i danas. Razvoj i agresiju fašizma bilo je teško zaustaviti, ipak, najvećem zlu do sada viđenom u istoriji sveta, na put su stali antifašistički borci sa svih strana sveta.
Kako bi osvetili pohapšene i pobijene rodoljube, aktivisti Narodnooslobodilačkog pokreta počeli su da pripremaju likvidacije nekoliko istaknutih ličnosti policije. Neko je, međutim, odao planove policiji, pa je plan propao. Otkrivanje ovog plana dovelo je i do hapšenja jednog od najpoznatijih organizatora revolucionarne aktivnosti u Banatu – Serva Mihalja. Za njega je napisano da je “od primanja u partiju 1920. pa sve do svoje smrti na banjičkom strelištu bio u prvim redovima radničke klase.
Iskaz o svom detinjstvu i viđenju antifašističke borbe dao je Dejan Bošnjak. On je rođen 1. septembra 1933. Bio je učitelj u Zrenjaninu i okolnim mestima, bavio se novinarskim radom, hroničar je i veliki poznavalac banatske ravnice.
Istorijski revizionizam je višeslojan pojam. Možemo ga sagledati kao pozitivnu i kao negativnu tendenciju u nauci, u zavisnosti od njegovih motiva. Istorijska nauka zahteva konstantnu reviziju, a događaji iz prošlosti postaju sve jasniji i objektivnije razmatrani sa protokom vremena. Revizija, međutim, može imati ideološke ili političke motive i u toj formi predstavlja pretnju naučnoj zajednici i društvu u celosti. Ponovno sagledavanje prošlosti i njeno prikazivnje u potpuno drugom svetlu povezano je sa mnogim društvenim aspektima vezanim za pojedinca, ali i za kolektiv.
Revizija novije istorije Srbije i restauracija kapitalizma počinju dolaskom na vlast Slobodana Miloševića, ali se radikalizuju posle petooktobarskih promena 2000. Da bi ovaj poduhvat bio izvršen, neophodno je bilo da se iz kolektivnog i individualnog sećanja izbrišu sve vrednosti i događaji koji su u prošlosti osporavali kapitalizam.